Dijeta astme: Da li ono što jedete čini razliku?
![Asthma Diet: Does What You Eat Make a Difference? - welzo](http://welzo.com/cdn/shop/articles/asthma-diet-does-what-you-eat-make-a-difference-welzo_c4a0e27d-0f54-44b2-97ab-9085fe8fa460.jpg?v=1710941585&width=1420)
Astma je kronično upalno stanje koje utječe na dišne putove, što dovodi do simptoma poput piskanja, kratkoće daha, kašljanja i stezanja prsnog koša. Iako su lijekovi i izbjegavanje okidača ključni za upravljanje astmom, sve je veće zanimanje za razumijevanje uloge prehrane u upravljanju astmom. Ovaj će članak istražiti utjecaj prehrambenih izbora na simptome astme i pružiti preporuke za prehranu prilagođenu astmi.
Povezanost prehrane i astme bila je područje tekućeg istraživanja. Studija Nurmatov i sur. (2011) otkrili su da je zdrava prehrana bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama povezana s boljom kontrolom astme i funkcijom pluća [1]. Uz to, pokazalo se da određene hranjive tvari imaju protuupalna svojstva koja mogu pomoći u smanjenju upale dišnih putova u astmi. Dr. Jennifer Collins, pulmolog, objašnjava da iako niti jedna hrana ne može izliječiti ili spriječiti astmu, uravnotežena prehrana može podržati cjelokupno zdravlje i pridonijeti boljoj kontroli astme [2]. Suprotno tome, nezdravi prehrambeni izbori mogu pogoršati simptome ili povećati rizik od razvoja astme. Da biste saznali ostale uzroke, Simptomi i liječenje astme Pogledajte naš konačni vodič.
Dijeta bogata protuupalnim namirnicama može pomoći u smanjenju upale dišnih putova i poboljšanju simptoma astme. Neke protuupalne hrane i hranjivih sastojaka uključuju:
Omega-3 masne kiseline: pronađeno je u masnim ribama poput lososa, skuše i sardina, kao i u lanenim sjemenama, sjemenkama chia i oraha, pokazalo se da omega-3 masne kiseline smanjuju upalu i poboljšaju funkciju pluća kod bolesnika s astmom [3].
Antioksidanti: voće i povrće bogato su antioksidansima, poput vitamina C, vitamina E i beta-karotena, što može pomoći u zaštiti dišnih putova od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom [4]. Dobri izvori antioksidanata uključuju bobice, citrusno voće, lisnato zelenilo i papriku.
Kvercetin: Kvercetin je flavonoid s protuupalnim i antioksidacijskim svojstvima, koji se nalazi u jabukama, luku i bobicama. Neke studije sugeriraju da kvercetin može pomoći u smanjenju simptoma astme inhibirajući oslobađanje histamina i drugih upalnih posrednika [5].
Magnezij: pronađen u hrani kao što su tamna čokolada, avokado, orašaste plodove i mahunarke, pokazalo se da magnezij opušta glatke mišiće u dišnim putovima, potencijalno poboljšavajući disanje u bolesnika s astmom [6].
Neke namirnice mogu pokrenuti ili pogoršati simptome astme kod određenih pojedinaca. Uobičajeni prehrambeni okidači uključuju: alergiju na hranu: alergije na hranu mogu pogoršati simptome astme kod nekih ljudi. Uobičajeni alergeni sa hranom uključuju kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, orašaste plodove, soju, pšenicu i ribu [7]. Ako sumnjate na alergiju na hranu, posavjetujte se s zdravstvenim radnikom za testiranje i vodstvo. Sulfiti: Sulfiti su konzervansi koji se nalaze u određenoj hrani i pićima, poput suhog voća, vina i prerađene hrane. Neki ljudi s astmom mogu biti osjetljivi na sulfite, što dovodi do pogoršanja simptoma [8]. Prerađena hrana: Dijeta s visokom prerađenom hranom i rafiniranim šećerima može povećati upalu i pridonijeti lošijoj kontroli astme. Dr. Karen McCoy, pedijatrijski pulmolog, sugerira da bi pacijenti s astmom trebali imati za cilj konzumirati prehranu bogatu cijelom, neobrađenom hranom kako bi podržali cjelokupno upravljanje zdravljem i astmom [9]. Višak soli: Dijeta s visokim natrijumom može pogoršati simptome astme povećanjem upale dišnih putova i smanjenjem reakcije bronhodilatatora [10]. Crveni unos soli i uključivanje više hrane bogate kalijem poput banana, slatkog krumpira i špinata može pomoći u poboljšanju kontrole astme.
Održavanje zdrave težine neophodno je za cjelokupno zdravlje i može imati značajan utjecaj na upravljanje astmom. Pokazalo se da pretilost povećava rizik od razvoja astme i može pogoršati simptome kod onih koji su već dijagnosticirani [11]. Gubitak težine, s druge strane, može poboljšati funkciju pluća, smanjiti upalu i poboljšati odgovor na lijekove astme [12]. Dr. Jennifer Collins naglašava važnost uravnotežene prehrane i redovitog tjelesnog aktivnosti u održavanju zdrave težine i podržavaju kontrolu astme [2]. Ako se borite s upravljanjem težinom, razmislite o savjetovanju s zdravstvenim radnikom ili registriranim dijetetičarima za personalizirane smjernice.
Ostati dobro hidrirano je ključno za cjelokupno zdravlje, a može igrati i ulogu u upravljanju astmom. Adekvatna hidratacija pomaže tankoj sluzi u dišnim putovima, olakšavajući disanje i sprečavanje nakupljanja sluzi koja može pridonijeti simptomima astme [13]. Cilj je piti najmanje 8 šalica (64 unce) vode dnevno i konzumirati hranu bogatu vodom poput voća i povrća kako bi podržao optimalnu hidrataciju.
Iako ne postoji prehrana astme za sve veličine, koja uključuje protuupalnu hranu, izbjegavanje poznatih okidača i održavanje zdrave težine može pridonijeti boljoj kontroli astme. Važno je usko surađivati s zdravstvenim stručnjakom ili registriranim dijetetičarom kako bi stvorio personalizirani plan prehrane koji zadovoljava vaše individualne potrebe i podržava vaše cjelokupno zdravlje.
Veza između prehrane i astme je složena, a niti jedna hrana ne može izliječiti ili spriječiti stanje. Međutim, usvajanje uravnotežene prehrane bogate protuupalnim namirnicama, izbjegavanje poznatih okidača i održavanje zdrave težine može podržati cjelokupno zdravlje i pridonijeti boljem upravljanju astmom. Usko surađujući sa zdravstvenim radnicima i donoseći informirane prehrambene odluke, ljudi s astmom mogu živjeti zdravim, aktivnim životom s poboljšanom kontrolom simptoma.
Upućivanja i izvori:
1: Nurmatov, U., Devereux, G., i Sheikh, A. (2011). Hranjive tvari i hrana za primarnu prevenciju astme i alergije: sustavni pregled i metaanaliza. Časopis za alergiju i kliničku imunologiju, 127 (3), 724-733.E30. https://doi.org/10.1016/j.jaci.2010.11.001 2: Collins, J. (2022). Osobna komunikacija. 3: Mickleborough, T. D. (2013). Omega-3 polinezasićene masne kiseline u optimizaciji fizičkih performansi. International Journal of Sport Nutrition and vježbanje metabolizam, 23 (1), 83-96. https://doi.org/10.1123/ijsnem.23.1.83 4: Wood, L. G., Garg, M. L., i Gibson, P. G. (2011). Izazov s visokim udjelom masti povećava upalu dišnih putova i narušava oporavak bronhodilatatora u astmi. Časopis za alergiju i kliničku imunologiju, 127 (5), 1133-1140. https://doi.org/10.1016/j.jaci.2011.01.036 5: Kawai, M., Hirano, T., Higa, S., Arimitsu, J., Maruta, M., Kuwahara, Y., ... & Tanimoto, Y. (2007). Flavonoidi i srodni spojevi kao anti-alergijske tvari. Alergology International, 56 (2), 113-123. https://doi.org/10.2332/allergolint.R-06-128 6: Kaz
AKS, R., i Sikorskii, A. (2011). Magnezij za upravljanje astmom: sustavni pregled i metaanaliza. Časopis za astmu, 48 (7), 653-665. https://doi.org/10.3109/02770903.2011.589294
7: Sicherer, S. H., & Sampson, H. A. (2010). Alergija na hranu: epidemiologija, patogeneza, dijagnoza i liječenje. Časopis za alergiju i kliničku imunologiju, 125 (2), S116-S125. https://doi.org/10.1016/j.jaci.2009.08.028
8: Vally, H., Misso, N. L. A., i Thompson, P. J. (2009). Alkoholna pića: važni okidači za astmu. Časopis za alergiju i kliničku imunologiju, 123 (3), 685-687.E3. https://doi.org/10.1016/j.jaci.2008.11.034
9: McCoy, K. (2022). Osobna komunikacija.
10: Pogson, Z., Antoniak, M., Pacey, S., Lewis, S., Britton, J., & Fogarty, A. (2008). Poboljšava li niska natrijeva prehrana kontrola astme? Randomizirano kontrolirano ispitivanje. Američki časopis za respiratornu i kritičku njegu, 178 (2), 132-138. https://doi.org/10.1164/rccm.200710-1544OC
11: Beuther, D. A., i Sutherland, E. R. (2007). Prekomjerna težina, pretilost i astma incidenta: metaanaliza prospektivnih epidemioloških studija. Američki časopis za respiratornu i kritičnu medicinu, 175 (7), 661-666. https://doi.org/10.1164/rccm.200611-1717OC
12: Pakhale, S., Doucette, S., Vandemheen, K., Boulet, L. P., McIvor, R. A., Fitzgerald, J. M., ... & Aaron, S. D. (2015). Usporedba pretilih i neobičnih ljudi s astmom: Istraživanje interakcije s astmom-prebivalište. Prsa, 147 (6), 1533-1545. https://doi.org/10.1378/chest.14-3109
13: Stookey, J. D. (1999). Diuretički učinci alkohola i kofeina i pogrešne klasifikacije unosa vode. Europski časopis za epidemiologiju, 15 (2), 181-188. https://doi.org/10.1023/A:1007537911056
Plus get the inside scoop on our latest content and updates in our monthly newsletter.