Astma: Definicija, uzroci, znakovi i simptomi, dijagnoza i tretmani

Astma je kronična respiratorna bolest, jer uzrokuje sužavanje i upalu dišnih putova, kako je definirala dr. Elizabeth Matsui, poznata alergista i stručnjaka za astmu. Astma Rezultati različitih simptoma koji su u stanju značajno utjecati na kvalitetu života pojedinca.
Oko 5,4 milijuna ljudi u Velikoj Britaniji ima astmu, pri čemu je 1,1 milijuna njih bila djeca, prema dr. Samantha Walker, zamjenici izvršne izvršne direktorice Astme UK. Astmu karakteriziraju simptomi poput piskanja, kratkoća daha, stezanje u prsima i kašalj. Ovi se simptomi razlikuju u ozbiljnosti i učestalosti, što naglašava važnost prepoznavanja znakova astme i razumijevanja čimbenika rizika od astme.
Različiti čimbenici doprinose razvoju i pogoršanju astme, ali postoje učinkovite strategije za dijagnosticiranje i liječenje respiratornog stanja. Pojedinci mogu raditi na učinkovitom upravljanju svojim simptomima i održavanju visoke kvalitete života stječući sveobuhvatno razumijevanje astme.
Astmu karakteriziraju ponavljajuće epizode suženja dišnih puteva, što uzrokuje piskanje, kašalj, kratkoću daha i stezanje prsnog koša. Astma utječe na ljude svih dobnih skupina, s različitim stupnjevima ozbiljnosti, i značajno utječe na nečiju kvalitetu života ako ostane neumoran.
Primarno pitanje astme je upala bronhijalnih cijevi koje nose zrak u plućima i izvan njega. Upala bronhijalnih cijevi uzrokuje da dišne putove postanu hiper-reakcijski, što dovodi do oticanja, viška proizvodnje sluzi i suženja glatkih mišića koji okružuju dišne putove. Kao rezultat toga, zračni prolazi uski, ometaju protok zraka i otežavaju disanje.
Astmu pokreću različiti čimbenici, uključujući alergene, respiratorne infekcije, vježbanje, hladni zrak, duhanski dim i izlaganje određenim kemikalijama ili iritantima. Ovi okidači uzrokuju pretjerano reagiranje imunološkog sustava, što dovodi do upale i suženja dišnih putova koji karakteriziraju napad astme. Ozbiljnost i učestalost ovih napada uvelike se razlikuju od pojedinca do drugog, naglašavajući važnost pravilnog upravljanja i liječenja za održavanje dobre funkcije pluća i cjelokupnog zdravlja.
Astmu se često nazivaju različitim imenima ili terminologijama, što ponekad uzrokuje zbrku ili nerazumijevanje. Međutim, ovi alternativni pojmovi obično opisuju specifične aspekte ili podvrste astme. Neki drugi pojmovi za astmu uključuju bronhijalnu, alergijsku, astmu izazvanu astmom (EIA) ili bronhokonstrikciju izazvanu vježbanjem (EIB), profesionalnu, noćnu, krhku i eozinofilnu astmu.
Bronhijalna astma se često koristi naizmjenično s astmom i posebno ističe uključivanje bronhijalnih cijevi u stanju. Upala i suženje bronhijalnih epruveta glavni su čimbenici koji vode do simptoma astme.Lomljiva astma: Lomljiva astma je rijedak i ozbiljan oblik astme koji karakteriziraju iznenadni, ozbiljni i po život opasni napadi koje je teško kontrolirati sa standardnim tretmanima. Krhta astma često je podijeljena u dva podvrsta: tip 1, koja uključuje široke fluktuacije u mjerenjima vršnog protoka i kroničnim simptomima, te tip 2, koji uključuju nagle i teške napade s malo ili nimalo upozorenja. Upravljanje krhkom astmom zahtijeva pažljivo nadgledanje stručnjaka, individualiziranog plana liječenja, a ponekad i uporabu dodatnih lijekova, poput imunosupresiva ili monoklonala.
Eozinofilna astma je oblik astme često povezan s težim simptomima, čestim pogoršanjima i smanjenim odgovorom na standardne tretmane astme. Eozinofilna astma je podtipa teške astme karakterizirana povišenim brojem eozinofila, vrste bijelih krvnih stanica, u krvi i dišnim putevima. Upravljanje eozinofilnom astmom zahtijeva dodatne terapije, poput monoklonskih antitijela koja ciljaju specifične komponente imunološkog sustava, kako bi se smanjila razina eozinofila i upala.
Astma je kronično respiratorno stanje koje utječe na tijelo prvenstveno izazivanjem upale i suženja dišnih putova. Astma i njegovi učinci astme na ljudsko tijelo važno je razumjeti. Važno je objasniti kako astma djeluje i posljedice tih procesa na različitim tjelesnim funkcijama.
Kad pojedinac s astmom naiđe na okidač, poput alergena, iritanta, vježbanja ili respiratornih infekcija, njihov imunološki sustav pretjeruje, što dovodi do niza događaja koji utječu na dišne putove poput upale, povećane proizvodnju sluzi, suženje mišića dišnih putova, smanjeno Unos kisika, oslabljena tjelesna aktivnost, utjecaj na san i psihološke učinke.
Upala je kako imunološki sustav reagira na okidač oslobađanjem različitih kemikalija i stanica koje uzrokuju upalu u dišnim putovima. Upala dovodi do oteklina i sužavanja zračnih prolaza, što otežava zrak da teče u pluća i izlazi iz pluća.
Astma uzrokuje da stanice koje obrube dišne putove stvaraju višak sluzi, što dodatno ometa zračne prolaze i doprinosi poteškoćama u disanju.
Glatki mišići koji okružuju ugovore dišnih putova kao odgovor na okidače astme, dodatno sužavajući zračne prolaze i čineći ga još izazovnijim disanjem. Ovi procesi rezultiraju uobičajenim simptomima astme, poput piskanja, kašlja, kratkoće daha i stezanja prsnog koša. Ozbiljnost i učestalost ovih simptoma uvelike se razlikuje od pojedinca do drugog i ima nekoliko učinaka na tijelo.
Kako su se dišni putovi suzili i ometali, pojedinac postaje sve teže uzeti dovoljno kisika. Smanjeni unos kisika dovodi do kratkoće daha i, u teškim slučajevima, rezultira nedostatkom kisika, koji su opasni po život.
Poteškoće u disanju povezane s astmom ograničavaju sposobnost pojedinca da se uključi u fizičke aktivnosti, jer se njihova pluća bore za ispunjavanje povećanih zahtjeva za kisikom tijekom vježbanja.
Živjeti s kroničnim stanjem poput astme ima psihološki utjecaj, uključujući anksioznost i depresiju, posebno ako se stanje nije dobro upravljalo. Ukratko, astma utječe na ljudsko tijelo uzrokujući upalu i suženje dišnih putova, što dovodi do poteškoća u disanju i niza drugih posljedica koje utječu na fizičku, emocionalnu i psihološku dobrobit pojedinca.
Astma značajno utječe na respiratorni sustav uzrokujući upalu i suženje bronhijalnih cijevi, koje su odgovorne za nošenje zraka u pluća i izvan njega. Astma uzrokuje ponavljajuće epizode koje uključuju kašalj, stezanje prsnog koša, piskanje i kratkoću daha kao rezultat hiper-reakcijskog dišnog puta, kako je naveo dr. Paul Enright, pulmolog i stručnjak za astmu.
Tijekom napada astme, tri glavne promjene događaju se u respiratornom sustavu koji uključuje upalu, povećanu proizvodnju sluzi i bronhokonstrikciju.
Imunološki sustav reagira na okidač oslobađanjem kemikalija i stanica, što dovodi do upale u bronhijalnim cijevima. Upala uzrokuje da dišni putevi nabubre i sužuju, ometaju protok zraka i otežavaju disanje.
Stanice koje prelaze dišne putove povećavaju proizvodnju sluzi tijekom napada astme. Sluz dalje ometa zračne prolaze, pridonoseći poteškoćama u disanju.
Glatki mišići koji okružuju bronhijalne epruvete ugovaraju kao odgovor na okidače astme, koji još više sužavaju dišne putove, pogoršavajući poteškoće s disanjem i rezultirajući bronhokonstrikcijom.Astma utječe na značajan dio stanovništva, s tim da oko 5,4 milijuna ljudi u Velikoj Britaniji ima astmu, a 1,1 milijuna tih djece. Utjecaj astme na respiratorni sustav varira u ozbiljnosti, u rasponu od blage do životne opasne. Ako ostane bez upravljanja, astma dovodi do dugoročnog oštećenja dišnog sustava i smanjene funkcije pluća.
Upravljanje astmom učinkovito je bitno za minimiziranje njegovog utjecaja na respiratorni sustav i cjelokupno zdravlje. S pravim planom liječenja i upravljanja, pojedinci s astmom održavaju zdravu funkciju pluća i imaju manje napada astme, što dovodi do bolje kvalitete života. Pogledajte Welzoov vodič za Napadi astme.
Astma se razvija u bilo kojoj dobi, određeni čimbenici povećavaju vjerojatnost da će pojedinac razviti stanje. Astma utječe na pojedince koji imaju kombinaciju genetske predispozicije i izloženosti okolišu različitim okidačima.
Ključni čimbenici rizika uključuju obiteljsku povijest, osobnu povijest alergija, dječje respiratorne infekcije, izlaganje alergenima i iritantima i pretilosti.
Obiteljska povijest astme ili drugih alergijskih stanja, poput ekcema ili sijene groznice, povećava rizik od razvoja astme.
Pojedinci s alergijama, posebno oni s alergijskim rinitisom (sijena groznica) ili atopijskim dermatitisom (ekcem), izloženi su većem riziku od razvoja astme. Za opsežni vodič pročitajte naš članak o alergije i astma: sveobuhvatni vodič.
Teške respiratorne infekcije tijekom djetinjstva povećavaju rizik od razvoja astme kasnije u životu.
Redovito izlaganje alergenima (npr. Grinje, pelud, pelud, perut) ili iritanti (npr. Duhanski dim, zagađenje, kemikalije) povećavaju rizik od razvoja astme.
Postoje dokazi koji ukazuju na to da prekomjernu težinu ili pretilo povećavaju rizik od razvoja astme.
Astma je i dalje jedno od najčešćih kroničnih stanja među djecom, što utječe na njihovo zdravlje i svakodnevne aktivnosti. Astma utječe na oko 13,4% djece na globalnoj razini Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Okidači za astmu u djetinjstvu uključuju alergene, respiratorne infekcije i izlaganje iritantima poput duhanskog dima ili zagađenja. Rana dijagnoza i pravilno upravljanje astmom u djece ključni su za osiguranje dobre funkcije pluća, izbjegavanje komplikacija i omogućavanje im da vode zdrav i aktivan život.
Astma se razvija u bilo kojoj dobi i utječe na značajan broj odraslih u svijetu. Prema globalnom teretu studije o bolesti, procjenjuje se da astma utječe otprilike 4,3% globalne odrasle populacije. Astma astme odraslih pripisuje različitim čimbenicima, kao što su genetska predispozicija, izloženost okolišu i alergeni ili iritanti na radnom mjestu. Prepoznavanje i rješavanje ovih čimbenika pomaže odraslima s astmom da održavaju dobru funkciju pluća, smanjuju učestalost i ozbiljnost napada astme i poboljšaju njihovu ukupnu kvalitetu života.
U nastavku su različite vrste astme, uključujući alergijsku, nealergijsku, bronhokonstrikciju izazvanu vježbom (EIB), varijantu kašlja, profesionalnu respiratornu bolest (AERD), noćnu i tešku astmu.
Alergijska astma je najčešći oblik astme, koji pogađa oko pojedinaca sa stanjem. Javlja se kada imunološki sustav pretjerano reagira na alergene, poput peludi, peruta za kućne ljubimce ili grinja, što dovodi do simptoma astme. Alergijska astma se obično razvija u djetinjstvu i često je povezana s drugim alergijskim stanjima poput sijene groznice ili ekcema. Važno je razumjeti izbjegavanje alergena i imunoterapiju za učinkovito upravljanje alergijskom astmom, što je utvrdio dr. Harold S. Nelson, vodeći stručnjak za alergijsku astmu.
Astma je složeno stanje s višestrukim čimbenicima koji doprinose. Razumijevanje različitih uzroka i čimbenika rizika ključno je za učinkovitu prevenciju, upravljanje i liječenje. Primarni čimbenici povezani s razvojem i pogoršanjem astme široko su kategorizirani u genetske čimbenike, okolišne čimbenike, infekcije, pretilost i stres i emocije.
Da, lijekovi i tvari uzrokuju ili pogoršavaju simptome astme kod nekih pojedinaca. Ove tvari pokreću napade astme iritacijom dišnih putova ili uzrokujući alergijsku reakciju, što dovodi do upale i suženja bronhijalnih cijevi.
Uobičajeni lijekovi i tvari koje potencijalno pogoršavaju astmu uključuju beta blokatore, aspirin i nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID), zagađivače dima i zraka i kemikalije i snažne mirise.
Beta-blokatori se koriste za liječenje visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti i određenih drugih stanja, pogoršavaju simptome astme uzrokujući bronhokonstrikciju. Ljudi s astmom moraju izbjegavati beta blokatore ako je moguće, i odlučiti se za alternativne lijekove, kako je preporučio dr. James T. Li, specijalist za alergiju i imunologiju na Mayo Clinic.
Aspirin i nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), poput ibuprofena, pokreću simptome astme kod nekih pojedinaca. Prema studiji objavljenoj u Alergija na časopis, astma i klinička imunologija, otprilike 21% odraslih osoba s astmom osjetljivo je na aspirin, a osjetljivost je češća kod onih s teškom astmom.
Duhanski dim, zagađenje zraka i drugi nadražujući u zraku pokreću ili pogoršavaju simptome astme. A Agencija za zaštitu okoliša (EPA) Upozorava da je izloženost rabljenom dimu posebno štetna za djecu s astmom, povećavajući rizik od napada astme, respiratornih infekcija i hospitalizacije.
Izloženost kemikalijama kao što su proizvodi za čišćenje, parfemi ili pare boje pogoršavaju simptome astme za neke pojedince. A Američki fakultet za alergiju, astmu i imunologiju Preporučuje korištenje proizvoda bez mirisa i osiguranje pravilne ventilacije pri korištenju kemikalija za smanjenje rizika od pokretanja astme.Razumijevanje i izbjegavanje ovih tvari i lijekova pomaže pojedincima s astmom da smanje rizik od napada astme i održavaju bolju kontrolu nad njihovim simptomima. Ključno je usko surađivati sa zdravstvenim radnicima kako bi identificirali potencijalne okidače i razvili odgovarajući plan upravljanja astmom.
Inhalatori astme su uređaji koji se koriste za isporuku lijekova izravno plućima, pružajući brzo olakšanje ili dugoročnu kontrolu simptoma astme. Obično sadrže bronhodilatatore ili kortikosteroide za opuštanje i otvaranje dišnih putova ili smanjenje upale.
Korištenje an inhalator bez astme Općenito se ne preporučuje, jer uzrokuje potencijalne nuspojave, poput povećanog otkucaja srca, drhtanja ili pada razine kalija. Zlouporaba inhalatora maskira temeljni uzrok poteškoća u disanju, odgađajući odgovarajuću dijagnozu i liječenje, prema dr. Richardu Lockeyju, profesoru medicine u Sveučilište Južne Floride.
Simptomi astme razlikuju se od osobe do osobe, ali postoji nekoliko uobičajenih znakova koji su obično povezani sa stanjem.
Astma je kronično respiratorno stanje koje karakterizira upala i suženje dišnih putova, što dovodi do epizoda piskanja, kašlja, nedostatka daha i stezanja prsnog koša. Kviz Pomozite pojedincima da shvate da li potencijalno imaju astmu. Znakovi i simptomi astme uključuju kratkoću daha, piskanje, stezanje u prsima, probleme s kašljem spavanjem, brzo disanje i poteškoće u fizičkim aktivnostima.
Kratkoća daha ili dispneja čest je simptom astme. Javlja se kada se dišni putevi upale i suženi, što otežava zrak da teče u pluća i izlazi iz pluća. Kratkost daha izvijestilo je otprilike 70% pojedinaca s astmom kao što je pronađeno u studiji koju su proveli dr. Paul O'Byrne i kolege. Kratkoća daha posebno je uznemirujuća i ograničiti sposobnost pojedinca da se bavi fizičkim aktivnostima ili dnevnim zadacima.
Wheezing je visoki zvuk zvižduka koji se javlja tijekom disanja, posebno tijekom izdisaja. To je uzrokovano burnim protokom zraka kroz sužene dišne putove. Otprilike 60-70% pojedinaca s astmom doživljava piskanje, prema dr. Richardu Beasleyu, vodećem stručnjaku za astmu ,. Wheezing je pokazatelj nekontrolirane astme i daljnje procjene nalog od strane zdravstvenog radnika.
Natječe ili nelagodu u prsima često izvještavaju pojedinci s astmom. Osjećaj je obično uzrokovan sužavanjem mišića dišnih putova i upale. Otprilike 40% pojedinaca s astmom izvijestilo je da su doživjeli stezanje prsnog koša, kao što je utvrđeno u studiji dr. Susan Janson i kolege. Zategnutost prsa je uznemirujući simptom, uzrokujući anksioznost i smanjenu kvalitetu života.
Kašalj je još jedan čest simptom astme, koji se često opisuje kao uporni, suhi kašalj koji je još gore noću ili nakon vježbanja. Kašalj u astmi pokreće se iritacija dišnih putova, upala ili povećana proizvodnja sluzi. Kašalj je izvijestio otprilike 50% pojedinaca s astmom i značajno utječe na kvalitetu spavanja i ukupno dobrobit, što su otkrili dr. Kenneth W. Rundell i kolege.
Jedan od simptoma astme je problemi sa spavanjem, često zbog poteškoća s disanjem, kašljem ili piskanjem noću. Noćna astma ometa ciklus spavanja pojedinca, što dovodi do povećanog dnevnog uzoraka i smanjene ukupne kvalitete života. Pravilno upravljanje astmom, uključujući upotrebu lijekova i održavanje čistog okruženja spavanja bez i alergena, pomaže u ublažavanju tih noćnih simptoma.
Brzo disanje ili tahipneja biti znak astme, jer tijelo pokušava nadoknaditi smanjeni protok zraka uzrokovan sužavanjem dišnih putova. Brzo disanje biti uočljivije tijekom napada astme ili kada je pojedinac izložen okidaču. Nadgledanje i upravljanje brzim disanjem korištenjem lijekova, poput bronhodilatatora, i izbjegavanjem okidača pomažu u održavanju simptoma astme pod kontrolom.
Tijekom tjelesne aktivnosti, tijelo zahtijeva više kisika, što može pogoršati simptome astme poput piskanja, kašljanja i kratkoće daha. To može dovesti do smanjene sposobnosti obavljanja fizičkih aktivnosti i može učiniti vježbanje izazovnijim i neugodnijim za one koji imaju astmu. Uz to, astma izazvana vježbanjem je vrsta astme koja se pokreće fizičkom aktivnošću i može dodatno ograničiti sposobnost pojedinca da se uključi u fizičke aktivnosti.
Iako su primarni znakovi i simptomi astme slični i za djecu i za odrasle, postoje neke razlike u prezentaciji i ozbiljnosti. Djeca imaju češće epizode kašljanja ili piskanja, koje se često pokreću respiratornim infekcijama ili alergenima. Suprotno tome, odrasli doživljavaju trajnije simptome ili imaju povijest pušenja ili izloženosti na iritantima. Važno je usko surađivati sa zdravstvenim radnikom kako bi identificirao i upravljao simptomima astme, bez obzira na dob.
Simptomi astme, poput poteškoća u provođenju tjelesnih aktivnosti, pomažu u vođenju osobe da razgovara s nekim, jer je ključno savjetovati se s zdravstvenim radnikom za pravilnu procjenu i dijagnozu. Profesionalni pomaže razviti plan upravljanja astmom prilagođen specifičnim potrebama pojedinca, koji uključuju upotrebu lijekova, izbjegavanje okidača i nadzor funkcije pluća. Rana identifikacija i upravljanje astmom pomažu u smanjenju ozbiljnosti i učestalosti simptoma, poboljšavajući cjelokupno zdravlje i kvalitetu života.
Simptomi astme razlikuju se u ozbiljnosti, a razumijevanje različitih razina ozbiljnosti ključno je za pravilno upravljanje i liječenje.
Blaga simptomi astme uglavnom su rijetki, javljaju se manje od dva puta tjedno i imaju minimalan utjecaj na svakodnevne aktivnosti pojedinca. Pojedinci s blagom astmom imaju povremenu kratkoću daha, piskanje, kašalj ili stezanje prsnog koša, ali ti su simptomi uglavnom dobro kontrolirani odgovarajućim lijekovima i izbjegavanjem pokretanja.
Umjereni simptomi astme javljaju se češće, obično više od dva puta tjedno, ali ne i svakodnevno. Pojedinci s umjerenom astmom doživljavaju izraženiju kratkoću daha, piskanja, kašljanja ili zategnutosti u prsima, što ograničava njihovu sposobnost uključivanja u fizičke aktivnosti ili svakodnevne zadatke. U nekim slučajevima, umjereni simptomi astme zahtijevaju kombinaciju lijekova i načina života za odgovarajuću kontrolu.
Teški simptomi astme su trajni, javljaju se svakodnevno ili više puta dnevno i često imaju značajan utjecaj na kvalitetu života pojedinca. Pojedinci s teškom astmom doživljavaju iscrpljujuće kratkoće daha, učestalo piskanje, uporno kašalj ili stezanje u prsima koji ne reagiraju dobro na standardne lijekove. Teška astma često zahtijeva agresivniji pristup liječenja, uključujući upotrebu kortikosteroidi s visokim dozama, montelukast, Teofilin i dugo djelovanje beta 2 agonista (LABA).
Astma se dijagnosticira kombinacijom testova povijesti medicine, fizičkog pregleda i funkcija pluća. Temeljita procjena pacijentovih simptoma, mogućih okidača i obiteljske povijesti astme ili alergija ključna je za točnu dijagnozu, prema dr. Parameswaran Nair, respirolog i profesor medicine na Sveučilište McMaster. Za detaljniji uvid u Dijagnoza i testiranje astme, pogledajte vodič Welzo kako biste saznali više o dijagnozi i procesu testiranja.
Astma se obično dijagnosticira testovima funkcije pluća. Testovi funkcija pluća astme ispituju zdravlje pluća osobe i davatelj ih preporučuje kada pacijent ima problema s disanjem.
Testovi astme uključuju:
Spirometrija: Test mjeri količinu zraka koju osoba udiše i izlazi i koliko brzo to rade. Pomaže u procjeni sužavanja dišnih putova. Za više informacija o Spirometrija, Pročitajte naš vodič u dubini.Postoje i specifični smjernice za dijagnozu astmu, poznati primjer je BTS smjernice astme ili Lijepe smjernice za astmu.
Dijagnoza astme kod djece i odraslih slijedi slične procese, ali postoje razlike u tumačenju i izvršavanju testova funkcija pluća. Mala djeca imaju poteškoće u provođenju nekih testova funkcija pluća, poput spirometrije, što dijagnosticiranje astme čine izazovnijom. U tim se slučajevima pružatelji zdravstvenih usluga više oslanjaju na djetetovu medicinsku anamnezu, fizički pregled i roditeljska opažanja kako bi se usmjerile dijagnozu i liječenje.
Tretman astmom ima za cilj kontrolirati simptome, poboljšati funkciju pluća i spriječiti buduće bljeskove. Neki zajednički tretmani uključuju:
Inhalirani kortikosteroidi: Ovi lijekovi smanjuju upalu dišnih putova i često su tretman prve linije za dugoročno upravljanje astmom.
Bronhodilatatori koji dugo djeluju: Ovi lijekovi pomažu u opuštanju i otvaranju dišnih putova tijekom dužeg razdoblja, često se koriste u kombinaciji s inhaliranim kortikosteroidima.
Bronhodilatatori kratkog djelovanja: Ovi lijekovi pružaju brzo olakšanje tijekom napada astme brzim otvaranjem dišnih putova.
Modifikatori leukotriena: Ovi oralni lijekovi blokiraju djelovanje leukotriena, koji su upalne kemikalije uključene u astmu. Jedan od najpoznatijih modifikatora leukotriena je Montelukast, saznajte više o Montelukast: Upotrebe, nuspojave i interakcije.
Prevencija liječenja astmom: Pristup uključuje identificiranje i izbjegavanje okidača, održavanje zdravog načina života i pridržavanje propisanih lijekova kako bi se smanjila učestalost i ozbiljnost simptoma astme.
Različite vrste inhalatora uključuju ventolin evohaler, sirdupla, ventolin accuhaler, bricanil, inhalator salamola, serevent evohaler, airmir i spirima respimat.
Ventolin Evohaler popularan je inhalator za pomoć koji sadrži salbutamol, bronhodilatator kratkog djelovanja koji pomaže u opuštanju dišnih putova i ublažavanju simptoma astme. Ventolin Evohaler kupuje se putem interneta ili posjetom lokalnog ljekarnika ili liječnika, imajte na umu da lijek zahtijeva recept i strogo nadgledanje upotrebe tijekom vremena. Ventolin Evohaler često se koristi po potrebi za brzo olakšanje tijekom napada astme.
SIRDUPLA je inhalator za sprečavanje koji kombinira dva aktivna sastojka: flutikazon, kortikosteroid koji smanjuje upalu, i salmeterol, bronhodilatator koji dugo djeluje koji pomaže da se Airways otvori. Inhalatori serzupla kupuju se putem interneta ili posjetom lokalnog ljekarnika ili liječnika, imajte na umu da lijek zahtijeva recept i strogo nadgledanje upotrebe tijekom vremena, Sirdupla se obično koristi dnevno za upravljanje umjerenom do teškom astmom.
Ventolin Accuhaler je još jedan lijek za uklanjanje salbutamola. To je inhalator suhog praha, koji pruža alternativu tradicionalnom evohaleru na bazi aerosola. Ventolin Accuhaler koristi se za brzo olakšanje tijekom napada astme ili za sprečavanje astme izazvane vježbanjem. Vertiolin accuhaler kupuju se putem interneta ili posjetom lokalnog ljekarnika ili liječnika, imajte na umu da lijek zahtijeva recept i strogo nadgledanje upotrebe tijekom vremena.
Bricanil je pomoćni inhalator koji sadrži terbutalin, bronhodilatator kratkog djelovanja. Koristi se za brzo olakšanje od simptoma astme i koristi se za sprečavanje astme izazvane vježbanjem. Bricanil kupuju se putem interneta ili posjetom lokalnog ljekarnika ili liječnika, imajte na umu da lijek zahtijeva recept i strogo nadgledanje upotrebe tijekom vremena
Inhalator salamola je pomoćni inhalator koji sadrži salbutamol, sličan ventolin evohaleru. Inhalator salamola kupuju se putem interneta ili posjetom lokalnog ljekarnika ili liječnika, imajte na umu da lijek zahtijeva recept i strogo nadgledanje upotrebe tijekom vremena. Pomaže u opuštanju dišnih putova i pruža brzo olakšanje tijekom napada astme.
Serevent Evohaler je dugotrajni inhalator bronhodilatatora koji sadrži salmeterol. Obično se koristi kao lijek za sprečavanje kako bi se dišne putove otvorio i smanjio rizik od napada astme. Serevent evohalers kupuju se putem interneta ili posjetom lokalnog ljekarnika ili liječnika, imajte na umu da lijek zahtijeva recept i strogo nadgledanje upotrebe tijekom vremena. Serevent evohaler često se koristi u kombinaciji s inhaliranim kortikosteroidom.
AirOmir je pomoćni inhalator koji sadrži salbutamol, sličan ventolinskom evohaleru i inhalatoru salamola. Inhalatori airomira kupuju se putem interneta ili posjetom lokalnog ljekarnika ili liječnika, imajte na umu da lijek zahtijeva recept i strogo nadgledanje upotrebe tijekom vremena. Pruža brzo olakšanje tijekom napada astme opuštajući dišne putove.
Spiriva Respimat je dugotrajni inhalator bronhodilatatora koji sadrži tiotropium, prvenstveno se koristi za liječenje KOPB-a, ali je u nekim slučajevima propisan za tešku astmu. Spiriva Respimat kupuju se putem interneta ili posjetom lokalnog ljekarnika ili liječnika, imajte na umu da lijek zahtijeva recept i strogo nadgledanje upotrebe tijekom vremena. Pomaže u održavanju otvorenih dišnih putova i smanjenju učestalosti napada astme.
Da, nebulizari pomažu u liječenju astme. Oni su uređaji koji pretvaraju lijek za tekuću astmu u finu maglu, koja se zatim udiše izravno u pluća. Prema Američka zaklada za astmu i alergiju, Nebulisers je posebno koristan za pojedince koji imaju poteškoće u korištenju inhalatora ili zahtijevaju veće doze lijekova.
Važno je saznati više o Astma inhalatora i koja je prava za vas za bolje liječenje simptoma.
Simptomi i ozbiljnost astme s vremenom se razlikuju, a u nekim slučajevima astma se pogoršavaju s godinama. Starije odrasle osobe s astmom imaju teže simptome i smanjeni odgovor na lijekove, navodi se u studiji objavljenom u Tčasopis respiratorne medicine. Međutim, uz odgovarajuće upravljanje i skrb, mnogi pojedinci održavaju dobru kontrolu nad svojim simptomima astme tijekom svog života. Za one ispitivanja Kako koristiti inhalatore astme, Vodič za korak po korak uključuje video tutorijale i više informacija o upotrebi inhalatora.
Da, lijekovi za astmu kupuju se u internetskim ljekarnama kao što je Welzo. Mnoge legitimne internetske ljekarne nude lijekove protiv astme bez recepta i bez recepta. Međutim, ključno je osigurati da je internetska ljekarna ugledna i djeluje u skladu s pravnim i sigurnosnim smjernicama. Kliknite ovdje za kupnju Inhalatori i tretmani astme.
Ne, trenutno nema lijeka za astmu, ali se učinkovito upravlja pravilnim tretmanom i prilagođavanjem načina života. Neki pojedinci imaju smanjenje simptoma tijekom vremena ili razdoblja remisije. Međutim, astma je kronično stanje i ključno je nastaviti raditi s pružateljima zdravstvenih usluga na praćenju i upravljanju simptomima po potrebi.
Ne postoji siguran način da se spriječi razvoj astme, određene strategije smanjuju rizik i ozbiljnost simptoma. Smanjivanje izloženosti alergenima i iritantima, održavanje zdrave težine i izbjegavanje duhanskog dima pomažu u smanjenju rizika od razvoja astme i upravljanja postojećim simptomima, aCcordirajući dr. Juana Celedona, šefa Odjel dječje plućne medicine U dječjoj bolnici UPMC u Pittsburghu. Uz to, pravilno pridržavanje propisanih lijekova i individualizirani plan upravljanja astmom pomaže u sprječavanju bljeskanja astme i komplikacija.
Živjeti s astmom je izazovno, ali uz pravilno upravljanje pojedinci vode zdrave i aktivne živote. Učinkovita kontrola astme uključuje pridržavanje propisanih lijekova, usko surađujući s pružateljima zdravstvenih usluga na razvoju i ažuriranju individualiziranih planova upravljanja astmom te identificiranje i izbjegavanje okidača. Redovito vježbanje i održavanje zdravog načina života doprinose boljem cjelokupnom zdravlju i poboljšanoj kontroli astme kako bi se pomoglo Živjeti s astmom.
Uz to, ključno je da pojedinci s astmom budu svjesni svojih simptoma i imaju jasan akcijski plan u slučaju napada astme, uključujući pristup lijekovima za spašavanje i znanje kada potražiti hitnu medicinsku njegu, pronađite više o skrbi za astmu s našim članak o Mogu li zatražiti plaćanje osobne neovisnosti (PIP) Budući da su proaktivni i informirani o svom stanju, pojedinci s astmom značajno poboljšavaju svoju kvalitetu života i minimiziraju utjecaj astme na njihove svakodnevne aktivnosti. Da biste saznali je li astma klasificirana kao invaliditet, provjerite Je li astma invalidnost?
Respiratorni sustav je složena mreža organa i struktura odgovornih za pružanje kisika tijelu i uklanjanje ugljičnog dioksida, otpadnog produkta staničnog metabolizma. Sastoji se od gornjeg respiratornog trakta (nosa, usta i grla) i donjeg respiratornog trakta (traheja, bronhi i pluća). Svaka komponenta igra ključnu ulogu u osiguravanju učinkovite razmjene plina, što je od vitalnog značaja za cjelokupno zdravlje i dobrobit.
U kontekstu astme, bronhijalne cijevi, koje su dio donjeg respiratornog trakta, posebno su važne. Ove epruvete služe kao primarni prolazi da se zrak kreće unutra i izlazi iz pluća. Kada pravilno funkcioniraju, bronhijalne cijevi omogućuju glatku i neprekinutu protoku zraka. Međutim, kod pojedinaca s astmom ove cijevi postaju upaljene, sužene i hipersponzivne, što dovodi do karakterističnih simptoma piskanja, kašlja i kratkoće daha.
Važnost razumijevanja uloge respiratornog sustava u astmi za bolje upravljanje stanjem i razvijanja ciljanih tretmana naglašava dr. Peter J. Barnes, poznati respiratorni stručnjak. Održavanjem zdravog respiratornog sustava i učinkovitom kontrolom simptoma astme, pojedinci minimiziraju utjecaj stanja na njihov svakodnevni život.
Patofiziologija astme je složena i višestruka, koja uključuje kombinaciju genetskih, okolišnih i imunoloških čimbenika. Tri glavne komponente doprinose razvoju i napredovanju astme: upala, opstrukcija dišnih putova i bronhijalna hiper-reaktivnost.
Upala je prirodni odgovor tijela na štetne podražaje, poput alergena ili iritanta, i igra središnju ulogu u patofiziologiji astme. U pojedinaca s astmom imunološki sustav pretjeruje u tim podražajima, pokrećući upalni odgovor unutar bronhijalnih cijevi. Odgovor dovodi do oslobađanja različitih upalnih posrednika, poput histamina, leukotriena i citokina, koji uzrokuju otekline, proizvodnju sluzi i daljnje regrutovanje imunoloških stanica na mjesto upale.
Dr. Sven-Erik Dahlén, istaknuti istraživač astme, naglašava kritičnu ulogu upale u razvoju i ustrajnosti simptoma astme. Ciljajući i smanjujući upalu, farmakološki i izbjegavanjem okidača, pojedinci s astmom postižu bolju kontrolu simptoma i sprečavaju dugotrajno oštećenje pluća.
Opstrukcija dišnih putova izravna je posljedica upalnog odgovora u astmi. Kombinacija oteklina bronhijalne cijevi, povećala proizvodnju sluzi i zadebljanje zidova dišnih putova dovode do suženja prolazaka iz zraka, što otežava zraku da ulije i izlazi iz pluća. Opstrukcija je odgovorna za karakteristično piskanje i kratkoću daha koje doživljavaju pojedinci s astmom.
Važnost razumijevanja mehanizama koji su u osnovi opstrukcije dišnih putova za razvoj ciljanih terapija za astmu kako je naglasio dr. Parameswaran Nair, stručnjak za upalu i preuređivanje dišnih putova. Trenutni tretmani, poput inhaliranih kortikosteroida i bronhodilatatora, imaju za cilj smanjiti upalu i opustiti mišiće dišnih putova, ublažiti opstrukciju dišnih putova i poboljšati funkciju pluća.
Bronhijalna hiper-reaktivnost odnosi se na povećanu osjetljivost bronhijalnih cijevi na različite okidače, poput alergena, iritanta i respiratornih infekcija. U pojedinaca s astmom, bronhijalne cijevi su sklonije sužavanju i sužavanju kao odgovor na ove okidače, što dodatno pogoršava opstrukciju i upalu dišnih putova.
Važnost razumijevanja bronhijalne hiper-reaktivnosti u kontekstu upravljanja astmom kako je naglasio dr. E. Rand Sutherland, vodeći istraživač astme. Identificiranjem i izbjegavanjem specifičnih okidača, kao i korištenjem odgovarajućih lijekova za kontrolu hiper-reaktivnosti bronhija, pojedinci s astmom postižu bolju kontrolu simptoma i smanjuju rizik od pogoršanja.
Točni mehanizmi koji se temelje na hiper-reaktivnosti bronhija nisu u potpunosti shvaćeni, ali smatra se da nekoliko čimbenika doprinosi fenomenu. Oni uključuju povećanu kontraktilnost glatkih mišića, oštećenu funkciju epitelne barijere dišnih putova i izmijenjenu neuronsku kontrolu nad dišnim putovima. Potreba za daljnjim istraživanjima kako bi se razotkrila složena međusobna povezanost čimbenika koji pridonose bronhijalnoj hiper-reaktivnosti i razvijaju nove terapijske strategije za ciljanje ključnog aspekta patofiziologije astme kako je istaknuo dr. Reynold A. Panettieri Jr., poznati stručnjak za astmu.
Respiratorni sustav igra ključnu ulogu u pružanju kisika tijelu i uklanjanju ugljičnog dioksida. Sustav se sastoji od gornjeg dišnog trakta (nosa, usta i grla) i donjeg respiratornog trakta (traheja, bronhi i pluća). Astma prvenstveno utječe na bronhijalne cijevi koje su odgovorne za nošenje zraka u pluća i iz njega. Kad se dogodi astma, bronhijalne cijevi postaju upaljene i sužene, što otežava disanje.
Patofiziologija astme uključuje tri primarne komponente: upalu, opstrukciju dišnih putova i bronhijalnu hiperresponzivnost. Upala je odgovor imunološkog sustava na štetne podražaje, poput alergena ili iritanta. U astmi upala dovodi do oticanja i povećane proizvodnje sluzi u bronhijalnim cijevima. Opstrukcija dišnih putova događa se kada upala i nakupljanje sluzi suzi dišne putove, što otežava prolazak zraka. Konačno, bronhijalna hiperresponzivnost odnosi se na povećanu osjetljivost bronhijalnih cijevi na različite okidače, uzrokujući da se još više sužavaju i sužavaju.
Plus get the inside scoop on our latest content and updates in our monthly newsletter.